Stres naš svakdašnji!

Stres naš svakdašnji!

Stres je stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje mu okolina postavlja.

Stres je prirodna reakcija tijela i u malim količinama može djelovati stimulirajuće. Međutim, u današnjem, užurbanom načinu života, neprestano smo izloženi malim količinama stresa koji  postaje naša svakodnevica i iznimno štetan, pa čak i opasan po naše zdravlje.

Stresor ili stresni podražaj svaki je poticaj koji dovodi do stresa. Može biti tjelesni (izloženost jakoj buci, velikoj vrućini ili hladnoći, jakoj boli, prirodnim nepogodama ili katastrofama), psihički (izloženost raznim međuljudskim sukobima u obitelji, na poslu, izloženost neuspjesima, psihološkim konfliktima i frustracijama) ili socijalni (izloženost velikim socijalnim promjenama, ekonomskim krizama, ratovima, naglim promjenama društvenih odnosa i sl.).

Prema navedenom, moglo bi se pomisliti da su to samo one situacije koje donose nesreću, nevolju ili općenito nešto što negativno utječe na život pojedinca. No, stresne situacije ne moraju biti samo negativna zbivanja. Svaka nova situacija, koja zahtijeva veliki prilagodbeni napor, za pojedinca može biti stresna, kao na primjer veliki dobitak na lotu za pojedinca koji je dugo živio kao siromah. Sve fiziološke i psihološke promjene te promjene u ponašanju pojedinca koje se zbivaju pod utjecajem stresnog podražaja zovemo reakcijama na stres.

Reakcije na stres mogu se očitovati kao tjelesne, psihičke i kao promjene ponašanja.

Fiziološke reakcije su pojačan rad srca i pluća, povišen arterijski krvni tlak, povišena razina šećera u krvi, proširene zjenice, povećana mišićna napetost, sužavanje krvnih žila na površini tijela, pojačana mentalna aktivnost…Te tjelesne reakcije daju organizmu dodatnu energiju za “borbu” ili “bijeg”, npr. bolja opskrbljenost krvlju, povećana energija, bolja vidna percepcija, bolja opskrbljenost kisikom, povećana budnost i oprez.

Psihičke reakcije mogu biti emotivne (strah, tjeskoba, potištenost i dr.) i kognitivne (promjene pozornosti, koncentracije i rasuđivanja). Promjene ponašanja očituju se u borbi s uzrokom stresa ili bijegom od uzroka stresa.

Ljudi u nekim zanimanjima češće su izloženi stresnim djelovanjima nego drugi. To su npr. zdravstveni djelatnici čiji je posao vezan uz stalnu napetost, piloti, kontrolori zračnog prometa, profesionalni vozači, rukovoditelji, odvjetnici i sl.

Stresovi mogu biti akutni i kronični. Akutni su npr.: jak prasak, prometna nezgoda, iznenadna opasnost, a kronični: dugotrajan život u progonstvu, neimaštini, bez posla… Posljedice kroničnog stresa su tjeskoba, potištenost, bespomoćnost, osjećaj krivnje, depresija… Mali svakodnevni stresovi nemaju velik negativni utjecaj, ali su na neki  način i dobrodošli jer se na njima učimo kako prevladati stresne situacije.

Ako smo prisiljeni reagirati na stres kroz dulje razdoblje, može doći do razvoja tjelesne ili emocionalne bolesti. Najvažnije je prepoznati kada je naša granica psihofizičkog zdravlja narušena!

Na kraju, budite dobri prema samom sebi, dajte si pravo na godišnji odmor, spakirajte kofere i recite “zbogom” stresu.

dr. Dijana Heder

«
»
June 18, 2018